Europska komisija daje vrlo šture podatke koji predviđaju rast ekonomije od 0.5% (!?) do 2027. godine kao posljedicu implementiranja ugovora o trgovini. Ovaj trivijalan rast mnogi nezavisni znanstvenici dovode u pitanje, uz kritike tendencioznosti i krivih premisa tog jednog i jedinog istraživanja. U zadnjih nekoliko godina Europska komisija je imala puno promašenih prognoza o ekonomskom rastu.

Iako su se u prošlosti od nekih čelnih ljudi Europske komisije mogle čuti izjave o stvaranju stotina tisuća novih radnih mjesta u EU nakon implementacije TTIP-a, pri čemu su svi svjesni velike privlačnosti tog argumenta u situaciji ogromne strukturalne nezaposlenosti u zemljama EU, i taj se argument pokazuje lažnim. I sama se Europska komisija ogradila od takvih prognoza, nazivajući ih nerealistično velikima, dok s druge strane imamo studije koje pokazuju da bi se gubitak unutar EU mogao kretati između 600 tisuća i 1.3 miliona radnih mjesta. Europska komisija sada i sama potvrđuje da će TTIP uzrokovati dugotrajnu i značajnu nezaposlenost te je u svrhu neophodne socijalne pomoći zemljama članicama već sada na raspolaganje dodijeljeno 70 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. unutar Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i Europskog socijalnog fonda.

ttip radnicka prava m

Stvarnost je ta da će pozitivne učinke TTIP-a osjetiti samo međunarodne korporacije kojima će rasti profiti, dok će radnici s obje strane Atlantika doživjeti samo još veće srozavanje standarda i prava.

Cilj TTIP-a nije slobodna trgovina između EU i SAD-a. Ona već de facto postoji i carinske barijere su minimalne. Cilj TTIP-a je uklanjanje regulativa, odnosno regulatornih barijera čime bi se pogodovalo prije svega američkim korporacijama i omogućilo npr. plasiranje nekvalitetne američke hrane na europsko tržište te rušenje radničkih prava i mreža socijalne zaštite koje se još uvijek u nekoj mjeri održavaju u europskim državama.

Jedan od ciljeva TTIP-a je outsourcing radnih mjesta iz Europe u SAD koje imaju najslabije standarde i radnička prava općenito, što će dovesti do još veće nezaposlenosti u EU. Kapitalistički monopoli i korporacije vide TTIP kao odličnu mogućnost za daljnje outsourcanje proizvodnje tamo gdje je radna snaga jeftinija i gdje su radnička prava manja, u svrhu svojeg profita, a na štetu radnika i većine društva općenito. TTIP cilja na drastično srozavanje radničkih prava u Europi i to na razinu najnazadnijih američkih saveznih država gdje čak postoji i zakonski temelj za zabranu sindikalnog okupljanja.

Posljedice drugih slobodnotrgovinskih sporazuma

Sve je ovo potvrđeno posljedicama sličnih ugovora o slobodnoj trgovini, npr. NAFTA-e, Sjevernoameričkog slobodnotrgovinskog sporazuma između SAD-a, Kanade i Meksika. Umjesto obećanih novih radnih mjesta, samo u SAD-u došlo je do gubitka od oko milion radnih mjesta uz značajno srozavanje plaća i prava ostalim radnicima.


TTIP bi mogao dovesti do srozavanja svih radničkih prava koja se okarakteriziraju kao „prepreka“ u trgovanju između EU i SAD-a. Kolektivni ugovori navode se kao primjer takvih prepreka. SAD je odbio ratificirati Konvencije o temeljnim radničkim pravima uvedene od Međunarodne organizacije rada, koje uključuju kolektivno pregovaranje, slobodu udruživanja i pravo na organiziranje. Oko polovice saveznih država SAD-a usvojilo je zakone usmjerene protiv sindikata koji omogućuju tvrtkama smanjivanje radničkih plaća, zdravstvenog osiguranja i mirovina. Korporacije vide TTIP kao priliku za preseljenje proizvodnje tamo gdje su radničke plaće i prava najniža, a u cilju smanjenja troškova rada i povećanja profita.

Usudi se održavati životni standard = Plati kaznu profitu

Mjere egipatske vlade nastojale su plaće privatnog i javnog sektora držati u skladu s inflacijom, na što francuska tvrtka Veolia, u sklopu svog 15-godišnjeg ugovora o zbrinjavanju otpada u Aleksandriji, traži naknadu štete od Egipta zbog negativnog utjecaja na zaradu tvrtke.


Sva buduća poboljšanja radnih uvjeta i prava, ili čak samo sprečavanje nazadovanja istih, mogu dovesti do zahtjeva za naknadu štete, podnesenih od strane europskih i američkih korporacija.

Potpiši peticiju protiv TTIP-a

podpisi

Preuzmi brošuru o TTIP-u

brosura ttip

Inicijativa Zaustavimo TTIP

Zaustavimo TTIPStopTTIPInicijativa Zaustavimo TTIP pokrenuta je krajem 2014. i dio je saveza od preko 500 europskih organizacija okupljenih u inicijativu StopTTIP protiv TTIP-a i CETA-e.

Kontakti

Ukoliko želite doprinijeti našoj inicijativi, javite nam se na
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.