Europska REACH regulativa, na snazi od 2007. godine, nalaže da industrija mora dokazati da kemikalije koje koristi nisu štetne, za razliku od američke TSCA regulative iz 1976. koja nalaže da se kemikalije koje su već u opticaju moraju dokazati kao štetne prije nego ih se zabrani. Kao i kod deregulacije u području sigurnosti hrane, ukidanjem europskog “načela predostrožnosti”, mjere zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih tvari koje tvrtke koriste u proizvodnji srozavaju se na razinu SAD-a. Dok je u EU zabranjeno korištenje 1 200 supstanci u kozmetičkim proizvodima, u SAD-u ih je zabranjeno 12.
TTIP će, uslijed povećane proizvodnje, potrošnje i međunarodne razmjene roba, dodatno pojačati pritisak na okoliš te ugroziti prirodne resurse i bioraznolikost. U najboljem slučaju, uvođenjem TTIP-a u atmosferu će se emitirati dodatnih 11 milijuna tona CO2 te će se tako u pitanje dovesti poštivanje Protokola iz Kyota o smanjivanju emisije stakleničkih plinova.
ISDS i uništavanje okoliša Naftna i plinska kompanija Lone Pine Resources 2013. godine, koristeći odredbe sjevernoameričkog NAFTA sporazuma, tuži Kanadu za 250 milijuna dolara zbog zabrane hidrauličnog lomljenja tla (fracking) u Quebecu. – po okoliš devastirajuću metodu vađenja nafte i plina. |
Uvjeti vezani za održivost, sadržani u Direktivi o obnovljivoj energiji EU, ugroženi su od američkih proizvođača biodizela koji u EU žele primijeniti niže američke standarde. Američka vlada koristi TTIP za potkopavanje Direktive o kvaliteti goriva EU tako da američkim rafinerijama olakša izvoz nafte u Europu, nafte dobivene ekstrakcijom iz katranskog pijeska Kanade, procesom katastrofalnim za okoliš. TTIP bi otvorio vrata i masovnom izvozu američkoga plina iz škriljevca u Europu koji se dobiva hidrauličnim lomljenjem tla (fracking), što bi omogućilo američkim poduzećima da se pobune protiv zabrane frackinga u Europi.
Europskoj su komisiji nekompatibilnosti očigledne, ali i dalje nastoji postići “kompromise” u interesu svojih industrijskih partnera koji tvrde da su u neravnopravnom položaju u odnosu na globalnu konkurenciju.