Privatizacija svih JAVNIH SLUŽBI - i ZNANJA - i ZDRAVLJA

TTIP nastoji stvoriti nova tržišta privatizacijom tj. outsourcingom ključnih i kritičnih sektora, obrazovanja te zdravstvene zaštite i osiguranja. Otvaranjem javnih servisa i natječaja za vladine ugovore o nabavi transnacionalnim korporacijama, TTIP liberalizira tržište usluga i javne servise stavlja na tanjur privatnim kompanijama. Tome se posebno raduju američke kompanije s obzirom da u Europi vide golemo neiskorišteno tržište, pogotovo u području zdravstva.

U pregovorima o privatizaciji, umjesto dosadašnjeg mehanizma jasnog navođenja sektora koji mogu biti privatizirani, sada se uvodi novi obuhvatan pristup – sve je na redu za privatizaciju, osim navedenih iznimaka na tzv. „negativnoj listi“. Tako se maksimalizira broj javnih službi uključenih za privatizaciju, a za svaki oblik javnog servisa koji nastane kao reakcija na nove potrebe može se automatski smatrati da pripada privatnom, profitnom sektoru.

Jedan od najpodmuklijih aspekata ovog slobodnotrgovinskog sporazuma je da državama nakon sprovedene privatizacije postaje skoro nemoguće vratiti javne servise u prethodno stanje.

PRIVATNO ZDRAVLJE

TTIP-om se otvaraju mogućnosti za stvaranje ogromnih profita multinacionalnih kompanija u krajnje osjetljivom području zdravstvene zaštite i osiguranja. Kao i s obrazovanjem, korporacije bi zamijenile dosadašnje državne sustave zdravstvene zaštite, na štetu najširih, radničkih, slojeva.
TTIP predviđa sustavnu privatizaciju zdravstva. U Britaniji se već digla velika uzbuna, a isti se štetni mehanizmi odnose i na Hrvatsku. Čak je i sama Europska komisija izrazila zabrinutost zbog prijetnje TTIP-a sektoru zdravstva. Iluzorno je da bi TTIP mogao biti prilika za podizanje standarda u zdravstvenoj skrbi ili u dostupnosti lijekova – učinak TTIP-a mogao bi biti ovdje biti pozitivan jedino za manjinu, koja je u mogućnosti za svoje zdravlje izdvojiti velika sredstva. Svi ostali mogu očekivati samo pad kvalitete usluge ili njeno potpuno uskraćivanje.

ISDS i privatno zdravlje u Slovačkoj Slovačka 2007. godine odlučuje zaustaviti privatizaciju zdravstva, zbog čega osiguravateljska kuća Achmea (Eureko) tuži Slovačku i dobiva 29.5 milijuna eura odštete što je iznos godišnjeg slovačkog izdvajanja za zdravstvo. Ista korporacija tuži Poljsku 2009. godine i dobiva 1.85 milijardi eura odštete, a od 2013. koristeći iste pravne mehanizme pokušava blokirati slovačku vladu u uspostavljanju sustava zdravstvenog osiguranja pristupačnog svim građanima.

PRIVATNO ZDRAVLJE U HRVATSKOJ

Samo jedan primjer mnogih procesa koje će nam donijeti TTIP kod nas je aktualna privatizacija Imunološkog zavoda – najstarijeg proizvođača imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe koji još od davne 1893. godine proizvodi cjepiva i krvne preparate te predvodi prevenciju i suzbijanje bolesti prepoznate u svijetu. Strano tržište oskudijeva kvalitetnim krvnim pripravcima, jer malo zemalja na svijetu ima sustav dobrovoljnog davanja krvi. Kvalitetni pripravci se kao javno dobro pretvaraju u privatnu dobit, a vraćaju se nekvalitetni medikamenti za visoku cijenu zdravlja i sve tanjih džepova. Stručnjaci također napominju da smo privatizacijom Plive izgubili dobar dio lijekova koje smo imali u Hrvatskoj, a koje sada kupujemo iz inozemstva.
Tako važne i krajnje osjetljive sektore treba zadržati u državnom vlasništvu, jer se pojedinci i korporacije vođeni maksimalizacijom profita neće rukovoditi kvalitetom i dostupnosti širem sloju ljudi.

Pravo na liječenje nije roba koju se kupuje i prodaje.